12 PROZORA - ĐURĐEVAK

Prvi prozor- Opis

Đurđevak ima vrlo lepe, nežne, bele, mirisne cvetiće, koji su viseći i imaju oblik zvona. Raspoređeni su u grozdovima. Svaki cvetić se sastoji od šest belih latica, tako da podseća na zvončić. Broj šest simbolizuje načelo harmonije i stabilnosti, kao i istinu, red, pravdu i mentalnu snagu.  Orijentacija cveta je ka dole, dakle ka zemlji, što  ukazuje na teme vezane za unutrašnje doživljaje, povezivanje sa telom i telesnim funkcijama,  utemeljivanje i lično osnaživanje. Plod mu je crvena bobica prečnika oko 8 milimetara, koja sadrži 2-6 plavih semenki.



Drugi prozor- Orijentacija u prostoru

Đurđevak se tokom rasta prostire po tlu, tako da je vrlo dobar pokrivač i može se koristiti za sadnju na senovitim mestima i na umereno plodnom zemljištu. Pogodan je za ivičnjake, kamenjare, a može da uspeva i ispod drveća, gde zbog jake senke, ne raste ni trava. Vrlo brzo se širi zahvaljujući podzemnom stablu- rizomu kojim se razmnožava. Đurđevak ima debeo koren, člankovit, beličast i horizontalan. Iz korena se razvija 1-3, najčešće dva lista koji su na dugoj peteljci i cvetna stabljika koja je kraća od listova. Đurđevak je na mnogim mestima proređen zbog prevelikog korišćenja, ali retko dolazi do istrebljenja, zahvaljujući   brzom   vegetativnom   razmnožavanju   ove biljke.


 
Treći prozor- Pripadnost botaničkoj porodici

Đurđevak pripada botaničkoj porodici asparagaceae. To je porodica cvetnih biljki iz reda Asparagales, kojoj takođe pripadaju asparagus, agava,  dracena i zumbul.

Četvrti prozor- Orijentacija u vremenu, dnevni i sezonski ciklusi

Đurđevak je višegodišnja biljka. On  je pravi cvet proleća, jer cveta u maju. Njegovi beli cvetovi i opojan miris snažna su asocijacija na proleće, sreću i unutrašnju čistotu.

Peti prozor- Odnos prema okolini- mesto na kojem rate

Đurđevak  uspeva  i  na  umereno  plodnom  zemljištu,  u  senovitim  belogoričnim  šumama,  posebno hrastovim. Takođe raste u šikarama i na brskim livadama. Dobro pokriva tlo, i ne smeta mu vlaga i vrlo brzo se širi.

Šesti prozor- Odnos prema četiri elementa

Element sa kojim je đurđevak najviše povezan je zemlja, njegov koren je debeo i prostire se po zemlji, dok krunica takođe gleda ka zemlji. Povezan je i sa vodom, jer mu vlaga u tlu ne ometa rast.

Sedmi prozor- Odnosi sa drugim prirodnim kraljevstvima

Đurđevak je otrovna biljka, tako da je životinje izbegavaju. Ukoliko je slučajno pojedu, dolazi do trovanja.

Osmi prozor- Boja

Cvet đurđevka je snežnobele boje, koja je tradicionalno simbol čistote, nevinosti, svetlosti i blagosti. Bela boja smatra se bojom savršenstva.

Deveti prozor- Miris, ukus i tekstura

Cvet đurđevka je opojnog mirisa, što ga čini omiljenim sastojkom mnogih parfema. Svi delovi biljke su
ljutog i gorkog ukusa, dok mu je tekstura nežna i baršunasta.

Deseti prozor- Hemijske supstance i procesi

Đurđevak sadrži više od dvadeset srčanih glukozida, kao i flavonoide, alkaloide,saponine, jabučnu i limunsku  kiselinu,  eterično  ulje,  vitamin  C,  makro  i  mikroelemente.  Biljka  je  otrovna,  tako  da  je neophodan oprez pri branju.

Jedanaesti prozor-  Medicinska i fitoterapijska upotreba

Đurđevak se često koristi u medicinske svrhe, naročito kod srčanih bolesnika. Dovodi do pojačanog izlučivanja mokraće, reguliše rad srca, jača ga, ublažava grčeve i deluje povoljno na krvne sudove. Može se kombinovati sa tinkturom valerijane za lečenje srčanih nervoza. Cvet se upotrebljava u slučaju vodene bolesti, bolesti srca, epilepsije i moždanog udara. Smatra se da svežba biljka ima jače lekovito dejstvo, jer je postojanija.

U Nemačkoj se upotrebljava Hartman voda za paralizu ( Aquaapcplectica Hartmani), za koju se skupljaju cvetovi posle zalaska sunca, suše se i od njih se kuva čaj. U Engleskoj se cvetna voda đurđevka zove ,,Zlatna voda,, ( Aquaaurea) i dugo se koristila za lečenje nerava, protiv glavobolje i kao sredstvo u prevenciji zaraznih bolesti i epidemija.

U narodnoj medicine upotrebljava se u obliku tinkture u alkoholnom rastvoru ili rastvoru votke ( rastvara se cvet) i služi kao umirujuće sredstvo i sredstvo za smanjivanje bolova kod upalnih procesa. Eterično ulje đurđevka i lavande otklanja umor ako se nanese i umasira na zadnji deo vrata.

Dvanaesti prozor- Mitologija, rituali i narodna mudrost



Đurđevak simbolizuje povratak sreće, čistoću srca. Veruje se da su se suze Bogorodice ispred krsta Isusa Hrista, pretvorile u cvet đurđevka. Jedna legenda kaže i da je cvet nastao od suza koje je prolila Eva kada je morala da napusti Rajski vrt.

Prema francuskoj legendi hrabri vitez Sveti Leonard dobio je dozvolu od kralja da živi u šumi kao pustinjak i posveti se Bogu. Zmaj koji je živeo u toj šumi nije želeo da je deli sa njim. Tokom žestoke, trodnevne bitke  između Svetog Leonarda i zmaja, đurđevak se pojavio svuda gde je pala krv Svetog Leonarda.

Đurđevak je oduvek privlačio ljude svojim neobično lepim cvetovima. U stara vremena momci i devojke brali su ga, jer su verovali da donosi sreću u ljubavi. Buketići ovog opojnog cveća darivani su na praznik mladog sunca, u maju mesecu. Otada potiče i krilatica da mladost računa godine po đurđevku, a starost po zimama.

Od srednjeg veka, cvetovi đurđevka su česti u nevestinom buketu, zato što je đurđevak bio simbol čistote i skromnosti. Za neke neveste to je peta stvar koja se nosi za vreme venčanja zajedno sa nečim starim, novim, pozajmljenim i plavim. Kejt Midlton, Grejs Keli i Odri Hepbern imale su na svom venčanju bidermajer od ovog cveća.
 
U Holandiji đurđevak se sadi u bašti tek venčanog para, kao simbol obnavljanja ljubavi.

Đurđevak se može videti svuda u Francuskoj svakog prvog maja, u marketima, lokalnim prodavnicama, modnim časopisima, izlozima. To nije samo praznik rada, već i dan kada Francuzi slave proleće. Francuzi kupuju ili beru đurđevak, i poklanjaju ga voljenim osobama ili bliskim prijateljima za sreću, grančice đurđevka nose na reveru. To je jedini dan u Francuskoj kada ljudi mogu da prodaju cveće na ulici. Ova tradicija datira još iz XVI veka. Kralj Šarl IX je prvog maja 1561. godine dobio đurđevak kao poklon za dobru sreću, i nastavio je tradiciju svakog prvog maja poklanjajuči ženama na svom dvoru ovaj mirisni cvet.

Đurđevak je nacionalni cvet u Finskoj od 1967. godine. U Nemačkoj i Skandinaviji đurđevak u proleće je simbol dobre sreće. U Srbiji je bio običaj da se na Đurđevdan ljudi kite đurđevkom kao simbolom rascvetalog proleća. I hajduci su, uoči Đurđevdana, bili kićeni đurđevkom koji su nosili kao amajliju zbog vere da donosi dobru sreću.

Veruje se da dobru sreću, ,,cvetnu,, i uspešnu godinu domu donosi ukrašavanje krovova i vrata vencima đurđevka i ostalog cveća, uoči Đurđevdana.

Đurđevak se smatra magičnim i povezuje se sa dečjim maštanjem o vilama koje žive u vrtu. Zato je ovaj cvet krasio ilustracije dečjih knjiga.

Simbolizuje i rađanje života, strpljenje i praktičnost. Veruje se da đurđevak štiti baštu od zlih duhova. Označava povratak sreće, čistotu srca, poniznost i dobru sreću u ljubavi. Kaže se da ako mladić pokloni devojci ovo cveće, šalje joj poruku da čezne za ljubavlju ili da se nada da je napravio pravi izbor.

Đurđevku  se pripisuje i magijska moć, stoga je često činio važan sastojak magijskih rituala. Značajan je i pri tumačenju snova   u kojima se pojavljuje. Stari su govorili da, putem snova, najavljuje poklone od drage osobe.


Suzana Vemić